Knjižnica “Juraj Habdelić” 

Otvaranje i rad isusovačkih škola pretpostavljalo je i postojanje odgovarajućih biblioteka. Isusovci su oduvijek bili svjesni njihove važnosti, uostalom i sama pravila Družbe Isusove te čuveni Ratio studiorum kao i drugi propisi Reda govore o potrebama nabave, pohranjivanja i čuvanja građe. Zapisi iz 1611.g. (Collegium Zagrabiense inscriptus) govore nam da je već prvih godina rada gimnazije u Zagrebu postojala uređena knjižnica. U početku je to bila mala zbirka knjiga za potrebe Rezidencije i gimnazije, a kasnije kolegija i gimnazije budući da je Rezidencija 1612. pretvorena u Kolegij. S vremenom se povećavala i obogaćivala zahvaljujući među ostalim i pojedinim darovateljima. Nakon ukinuća Reda 1773. državne vlasti su se nemarno odnosile prema kulturnim vrednotama koje su ostale iza isusovaca. Za jedan veliki dio knjiga se ne zna gdje su završile; jedan dio otpremljen je u Peštu. Veći dio iz zagrebačkog kolegija prenesen je u knjižnicu Kraljevske akademije znanosti, više škole za pravo, filozofiju i teologiju osnovane 1776.g. Kasnije će taj fond, zajedno s fondom Kraljevske akademije, ući u sastav današnje Nacionalne i sveučilišne knjižnice.

Današnja zagrebačka isusovačka knjižnica, koja nosi ime Knjižnica “Juraj Habdelić”, svoju oblik dobiva tijekom posljednjih stotinjak godina. Nakon ponovne uspostave Reda isusovci dolaze u Zagreb 1902. u Baziliku Srca Isusova i rezidenciju u Palmotićevoj ulici. 1910.g. otvaraju novicijat, a 1920. trogodišnji studij filozofije. Uz osnivanje studija vezano je i osnivanje Knjižnice Družbe Isusove. To je bila priručna biblioteka profesora i studenata kolegija za koju se brinuo i nabavljao knjige tadašnji profesor filozofije i isusovac Franjo Šanc. S druge pak strane treba spomenuti da su isusovci od 1920. godine izdavali časopis “Život” koji je pokrenuo Miroslav Vanino. Za potrebe uredništva nastala je s vremenom još jedna biblioteka, a zvala se je Biblioteka “Života”. Kako je “Život” bio jedan ugledni časopis koji je obrađivao razne teme iz društvenog, vjerskog i kulturnog života, uredništvu su dolazile brojne knjige s molbom za recenziju. Također se vršila zamjena i kupnja knjiga i časopisa pa se fond Biblioteke “Života”, kao i fond knjižnice Kolegija neprestano popunjavao i obogaćivao. Bibliotekom “Života” služili su se i profesori kolegija, a uredništvo je koristilo njihovu knjižnicu i tako su se te dvije biblioteke međusobno nadopunjavale.

1930.g. isusovci grade kolegij na Jordanovcu i 1937. se osniva Filozofski institut s trogodišnjim studijem filozofije. Osnivanjem Instituta obje se biblioteke premještaju na Jordanovac zajedno s uredništvom “Života”. Fond se i dalje obogaćivao kupnjom i poklonima, a sadržavao je ne samo građu iz teologije, filozofije i drugih društvenih znanosti nego su se nabavljale i knjige tada novijih znanstvenih disciplina – sociologije, psihologije i pedagogije. Dolaskom drugog svjetskog rata nastale su mnoge promjene. 1943.g. njemačka vojska okupirala je zgradu Kolegija na Jordanovcu. Skolastici se sele u Palmotićevu i unatoč brojnim teškoćama rad Instituta se nastavlja. Knjige se prebacuju također u Palmotićevu i to u neadekvatan prostor podruma gdje će ostati sve do sredine šezdesetih godina. Nakon rata isusovcima je djelomično vraćena zgrada na Jordanovcu. Jedna trećina je nacionalizirana i u taj se dio smjestio Đački dom. 1964.g. ustanovljuje se i Teološki studij na Jordanovcu i Filozofski institut postaje Filozofsko-teološki institut. Tek tada se obje biblioteke vraćaju na Jordanovac i spajaju u jednu. Tada je u fondu bilo oko 25000 knjiga i 300 naslova časopisa. Početkom sedamdesetih godina uspostavljaju se veze s Nacionalnom i sveučilišnom bibliotekom (NSB). Budući da je NSB ustvrdila da je knjižnica do tada prikupila obilnu i vrijednu bibliotečnu građu koja ima veliki značaj kao dio nacionalne kulturne baštine, na prijedlog tadašnjeg voditelja i nakon dvije godine pregovora 1972. godine osniva se knjižnica kao Organizacija udruženog rada u osnivanju. Knjižnica dobiva naziv Znanstvena knjižnica “Juraj Habdelić” po poznatom hrvatskom književniku i isusovcu iz 17.stoljeća. Pod patronatom NSB knjižnica ostaje sljedećih dvadeset godina.

Osamdesete godine predstavljaju novu fazu u radu knjižnice jer tada počinje kontinuirana obrada knjiga. 1986. godine na prijedlog Kolegija, NSB i Republičkog komiteta za prosvjetu kulturu, fizičku i tehničku kulturu Republike Hrvatske upisana je u Registar pokretnih spomenika kulture Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture. Nakon uspostave hrvatske države isusovci dobivaju svoje nacionalizirano zemljište te dio zgrade u kojoj je bio smješten đački dom. Time je omogućena realizacija planova o proširenju knjižnice i fakulteta. Od 1995. do 1999. godine gradi se nova zgrada knjižnice od 1960 četvornih metara. U kolovozu 1999. počinje selidba knjižnice iz neadekvatnog i skučenog prostora zgrade Kolegija, te mjesec dana kasnije započinje rad u novim uvjetima, a građa se smješta u odgovarajući prostor. Iste se godine iz praktičnih razloga iz naziva knjižnice briše riječ “znanstvena”.

Danas Knjižnica “Juraj Habdelić” posjeduje oko 150 000 knjiga i oko 2400 naslova časopisa, ukupno oko 200 000 svezaka. Značajna je Zbirka rijetkosti (knjige od 15. do sredine 19. st.) koju čini oko 6000 naslova. U zbirci ima 25 inkunabula, a najvrjednija od njih je Lekcionarij Bernardina Splićanina, tiskana u Veneciji 1495. Najveći dio ukupnog fonda čine knjige i časopisi iz područja teologije, religije i filozofije – nabava takve građe u skladu je s potrebama Fakulteta filozofije i religijskih znanosti (FFRZ) i Filozofsko-teološkog instituta Družbe Isusove (FTI). Kako je zanimanje isusovaca za znanost, njihovo svestrano obrazovanje i kozmopolitski duh oduvijek prelazio okvire proučavanja filozofije i teologije, među ostalim fondom nailazimo na brojna djela iz područja sociologije, politike, prava, bioetike, psihologije, pedagogije, antropologije, zatim povijesti i pomoćnih povijesnih znanosti, arheologije, umjetnosti, arhitekture itd. Dobar dio fonda su književna djela hrvatskih i stranih pisaca te filološka literatura. Manjim dijelom su zastupljene i prirodne znanosti. Knjižnica se je oduvijek posvećivala nabavi odgovarajuće priručne literature (enciklopedije, leksikoni, rječnici, priručnici) iz svih struka. Velik dio fonda formirao se zahvaljujući brojnim ostavštinama i donacijama, kako u prošlosti tako i danas.

Korisnici knjižnice su ponajprije studenti i profesori FFRZ i FTI te članovi Družbe Isusove. Međutim, već desetak godina brojni drugi kulturni, znanstveni i prosvjetni djelatnici, kao i studenti s drugih fakulteta služe se fondom ove knjižnice, a preseljenjem u novu zgradu 1999. u potpunosti je otvorena za građanstvo. Osim posudbe knjiga izvan biblioteke, korisnici se mogu služiti čitaonicom s otvorenim pristupom, u kojoj je smještena priručna i ispitna literatura te odabrana djela filozofa.

ON – LINE KATALOG

On-line katalog Knjižnice “Juraj Habdelić” obuhvaća knjige i nakladničke cjeline (nizove) koje su obrađene od početka 1993. godine do danas. Osim knjiga koje su izišle poslije 1993. godine, Katalog dijelom sadrži i starija izdanja jer se usporedo radi retrospektivna katalogizacija, obrađuje se sva značajnija pristigla građa bez obzira na g. izdanja, a u tijeku je i konverzija kataloških listića izrađenih prije 1993.
Podatke o starom katalogu kao i ostale informacije, možete dobiti telefonom (tel. br. 2354250) i elektronskom poštom knjiznica@ffrz.hr

Knjižnica ima oko 150.000 svezaka knjiga i oko 2.400 naslova periodike. Godiš¡nji priliv je oko 1.500 knjiga i oko 300 kompleta časopisa. Osim nešto rukopisa, ima i 25 inkunabula te oko 6.000 svezaka starih i rijetkih knjiga (knjige od 15. do sredine 19. st.). Ima vrijedne zbirke neophodne za znanstveni rad: sabrana djela značajnijih filozofa, Patrologia graeca et latina (Migne) Acta Sanctorum, Analecta Bollandiana, Illyricum Sacrum, Bullarium Magnum, starije i novije bibliografije isusovačkih pisaca i sl. Glavninu fonda čine publikacije iz filozofije, teologije, društvenih znanosti, povijesti, književnosti i umjetnosti.

Biblioteca Nacional de Espana
Biblioteca Nacional de Portugal
Bibliotheque Nationale de France
Bibliothèque royale Belgique
Biblioteca Nazionale Centrale di Roma
British Library
Centar za online baze podataka
Deutsche Bibliothek
Hrčak – Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske
Hrvatska znanstvena bibliografija
Library of Congress
Nacionalna i sveučilišna knjižnica
National Library of Australia
National Library of Canada
National Library of Ireland
National Library of Russia
Österreichische Nationalbibliothek
Pero – pretraživač elektroničkih izvora online

Baze podataka:

Korištenje baza određeno je uz IP adrese Knjižnice i Filozofskog fakulteta religijskih znanosti

Portal elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu

CSA – Databases & Collections
Cambridge Journals
EBSCO
Emerald
Oxford Journals
Science Direct
SpringerLink